"Znao sam da joj se polako uvlačim pod kožu. Još jedna klinka, mislio sam, lako će pasti na svaku moju riječ. Uvukao sam joj se pod kožu, tiho, lopovskim koracima ušao joj u san, i tamo i ostao. Ostao zarobljen izmedju njenog ponosa i moje želje. Njenog neukrotivog inata i mog egoizma. Što sam više bježao, više sam je želio. Što se više vraćala, sve više sam je tjerao. Igrali smo igru u kojoj nijedno nije pokazivalo emocije, držali smo se onog ko prvi kaže ”volim te”, gubi. I nijedno od nas nije izgubilo, a iz bitke smo izašli poraženi oboje. Ona je ostala ukočena dama, puna inata, a ja… Ja sam, eto, ostao srcem tamo negdje kod nje, a tijelom svake noći kod druge. A ona? Srce je s sobom ponijela, nije ga ostavila kod mene. A ni tijelo ne daje nikom. Rekla je davno, dok sam skidao pahulje s njenih usana, da ona ide u paketu. Ne ide tijelo bez srca, a ni srce bez tijela. Ja sam se nasmijao, i mangupski rekao kako divan paket, ni svjestan koliko ću dugo poslije da se sjećam svake njene riječi." ▼
(via
mustbehowmarilynmonroefeels.tumblr.com)
